Makroekonomija
Zašto inflacija u Hrvatskoj pada sporije nego u ostatku EU?
Strukturni razlozi koji drže cijene višima od europskog prosjeka — jasno objašnjeni.
Kada Eurostat objavi podatke o inflaciji, Hrvatska se redovito nalazi pri vrhu liste zemalja s višim rastom cijena od europskog prosjeka. U prvoj polovici 2024. inflacija u eurozoni iznosila je oko 2,6 posto, dok su određene kategorije u Hrvatskoj bilježile rast i do 4 posto. Zašto se to događa i kada možemo očekivati konvergenciju prema europskom prosjeku? Odgovor leži u kombinaciji strukturnih čimbenika koji nemaju brzog rješenja. Prvo, Hrvatska je mala otvorena ekonomija s visokim udjelom uvoza u potrošačkoj košarici. Kad cijene roba padaju na globalnim tržištima, domaće cijene reagiraju sporije jer distributivni lanci i marže ostaju rigidni. Poduzetnici su u godinama rasta cijena naučili da potrošači prihvaćaju više razine — i teško ih spuštaju čak i kad im troškovi padnu. Drugo, turistički sektor koji generira znatan udio prihoda ne snižava cijene usluga izvan sezone — dapače, udio turizma u potrošnji gura gore i ugostiteljske cijene koje ulaze u izračun inflacije. Treće, stambeno tržište: najamnine na jadranskoj obali rastu jer lokalno stanovništvo natječe s kratkoročnim iznajmljivanjem, a to se reflektira i u indeksu troškova života. Konvergencija prema europskom prosjeku moguća je, ali zahtijeva veću konkurenciju u maloprodaji, regulatorna poboljšanja i strukturne promjene u turizmu — procesi koji traju godinama, ne tjednima.