Tržište rada

Sezonski rad i stalna zaposlenost: može li Dalmacija promijeniti omjer?

Podaci o tržištu rada u Dalmaciji otkrivaju duboku strukturnu neravnotežu koja traje već dva desetljeća.

Radnici u ranojutarnjem svjetlu pripremaju terasu restorana na dalmatinskoj obali

Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija svake ljetne sezone bilježe znatan porast zaposlenosti — ali je to zapošljavanje pretežno kratkoročno, utemeljeno na sezonskim ugovorima koji završavaju krajem rujna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, udio stalnih radnih mjesta u turizmom dominiranim županijama ostao je stabilan ili blago negativan između 2018. i 2023. godine, unatoč nominalnome rastu prihoda sektora. Posljedice su ozbiljne: radnici koji godišnje ulaze i izlaze sa tržišta rada teže ostvaruju pravo na kredit, teže planiraju obitelj i skloniji su iseljenju prema gradovima s robusnijim tržištem rada. Mladi koji završe strukovne škole u Šibeniku ili Splitu sve češće biraju Dublin ili Frankfurt umjesto domaće ugostiteljske poslodavce. Mogući iskoraci postoje, ali su kompleksni. Produljenje turističke sezone kroz kongresni i wellness turizam moglo bi povećati udio stalnih radnih mjesta — no to zahtijeva kapitalnu investiciju i promjenu poslovnog modela koja se ne događa brzo. Poticajni paketi ministarstva za prijevod sezonskih u stalne ugovore postoje, ali niska iskorištenost govori da poduzetnici još ne vide dovoljnu poslovnu logiku. Bez sustavnih promjena tržište rada na dalmatinskoj obali nastavit će oscilirati između ljetnog prosperiteta i zimskog zastoja.